SARAJEVO, 14. aprila (FENA) – Za nešto više od mjesec dana, tačnije 24. maja ove godine navršava se 155 godina od otvaranja prvog industrijskog pogona u Bosni i Hercegovini – tvornice piva kojeg je 1864. godine u Kovačićima kraj Sarajeva podigao poduzetnik Jozef Feldbaure, pa historičari taj datum smatraju početkom industrijalizacije BiH.
Kasnije su nastajali ostali pogoni i preduzeća, poput Tkaonice za umjetni obrt (1892. godine), Ciglane (1880.), Fabrike duhana (1881.), Tkaonice ćilima (1888.) i dr.
O toj prvoj tvornici – pivari u Sarajevu ovih dana sarajevski novinar i publicist Raif Čehajić (u koautorstvu sa Nedžadom Šakićem) objavio je drugo, dopunjeno izdanje knjige „Njegovo veličanstvo – pivo: 155 godina bh. pivarstva“, u kojoj je dat opširan i detaljan prikaz pojave, nastanka i razvoja bh. pivarstva.
Knjigu, čiji su recenzenti Dževad Jarebica i Izet Žiško, sačinjava šest poglavlja, a poseban akcent je dat na pivarstvo u BiH i tehnologiju proizvodnje.
Pišući o tom značajnom procesu industrijalizacije u našoj državi, Jarebica je još u recenziji prvog izdanja publikacije 2005. godine naveo da kroz tu knjigu “stalno provijava turbulentan proces industrijalizacije na našem prostoru, stvaranje mladih kapitalističkih slojeva, formiranje radničke klase i industrijskih radnika… Istovremeno, u tekstove autori vrlo znalački inkorporiraju tehnologiju i stručnu terminologiju pivarske industrije, tako da knjiga ima obilježje udžbeničke literature“.
– Drugo, dopunjeno izdanje knjige obogaćeno je novim trendovima u pivarskoj industriji, te su opisani svi važniji događaji od 2005. godine do danas, kako u BiH tako i u svijetu, poput promjena u vlasničkoj strukturi pivara, otvaranje novih fabrika, pregleda vrijednosti dionica pivara na berzama, a sve to je ilustrovano i grafikonima, tabelama, fotografijama i slično- naveo je Čehajić.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini knjiga je obogaćena i podacima o poslovanju i statusu pivara u 21. vijeku, otvaranju nove Hercegovačke pivovare u Mostaru i Muzeja pivarstva u Sarajevu, zatim propisima koji regulišu proizvodnju piva u BiH, uvođenju Dana pivarstva, te novoobjavljenim publikacijama iz ove oblasti.
Jedna od zanimljivih pojedinosti u knjizi je i mišljenje akademika Abdulaha Sidrana o razlogu promjene roda piva u našoj državi.
– U nekoliko hiljada godina koliko traje historija piva, o čemu postoje mezopotamski zapisi na kamenim pločama, sasvim je nevažno kada su i zašto Sarajlije gramatički srednji rod pivo promijenili u ženski rod piva. Ali bih primijetio kako u toj promjeni ima neke sasvim bosanske nježnosti, poput majčinskoga tepanja, nisi ti meni pivo ti si meni moja piva – naveo je Sidran.