SARAJEVO, 6. novembra (FENA) – Ured za reviziju institucija u FBiH proveo je reviziju učinka o temi “Efikasnost stečajnog postupka u FBiH” čiji su rezultati pokazali su da postojeća regulativa ne osigurava pretpostavke za blagovremeno pokretanje i efikasno provođenje stečajnih postupka, te da općinski sudovi ne provode stečajne postupke u utvrđenim rokovima.
Navode da postojeće zakonske odredbe koje uređuju pokretanje stečajnog postupka nisu dovoljno učinkovite, što je imalo za posljedicu da se stečajni postupci gotovo u pravilu pokreću nakon proteka zakonskog roka.
Također, uprkos utvrđenom roku za pokretanje stečaja i definisanim sankcijama, nije predviđeno ko treba da vrši nadzor nad poštivanjem propisanog roka i ko treba da pokreće postupak sankcionisanja u slučaju neblagovremenog pokretanja ovih postupaka. Postojećom regulativom nije osigurano ni pokretanje stečajnih postupaka po službenoj dužnosti.
Vremenski okvir za provođenje stečajnih postupaka nije adekvatno definisan s obzirom na to da Zakonom o stečajnom postupku nije ograničeno trajanje postupaka niti je propisan način na koji se osigurava hitnost u stečajnom postupku. To ima za posljedicu da određeni stečajni postupci nisu okončani ni u roku od 20 godina od njihovog pokretanja.
Revizija je pokazala kako ni imenovanje i rad stečajnih upravnika nisu adekvatno uređeni. Nije ograničen broj predmeta u kojem jedan stečajni upravnik može biti istovremeno angažovan, što je omogućilo da jedan stečajni upravnik bude istovremeno angažovan u čak 10 stečajnih predmeta.
Osim toga, utvrđena je neravnomjerna angažiranost stečajnih upravnika, gdje su pojedini stečajni upravnici bili angažovani u 10 i više stečajnih predmeta u posmatranim godinama revizije (u periodu od 2017. do 2019.). Regulatorni okvir relevantan za stečajni postupak u proteklom periodu nije unaprijeđen, iako je prema opredjeljenjima vlasti iskazanim u strateškim i reformskim dokumentima to već trebalo biti učinjeno.
Revizijom je utvrđeno da u općinskim sudovima nije osigurano provođenje stečajnih postupaka u utvrđenim “optimalnim rokovima”. Od 2017. do 2019. svaki drugi stečajni predmet riješen je sa prekoračenjem propisanog “optimalnog” roka a za namirenje povjerilaca u predmetima u kojima je vršena dioba stečajne mase u prosjeku je bilo potrebno oko pet godina.
Mjere koje poduzimaju općinski sudovi u cilju efikasnog postupanja u stečajnim predmetima nisu dovoljne da spriječe neblagovremenost u njihovom rješavanju. Utvrđeno je da sudovi nisu pratili poštivanje optimalnih rokova u pojedinačnim stečajnim predmetima. Također, sudovi nisu izrađivali ni izvještaje o realizaciji akcionih planova za rješavanje stečajnih predmeta zbog čega nije poznato da li se tim planovima postižu željeni rezultati.
U skladu sa utvrđenim nalazima i zaključcima revizije utvrđeno je da postoji značajan prostor za unaprjeđenje efikasnosti stečajnog postupka u FBiH. Prije svega, neophodno je unaprijediti regulatorni okvir kako bi se osigurale pretpostavke za blagovremeno pokretanje i efikasno provođenje stečajnih postupaka, te osigurati veću efikasnost sudova u rješavanju stečajnih predmeta.
Uzimajući u obzir uticaj stečajnog postupka na poslovno okruženje, investicije, privredne aktivnosti, finansijski sistem, pravnu sigurnost i zaštitu povjerilaca, Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine cijeni važnim da se poduzmu potrebne aktivnosti i osigura unaprjeđenje efikasnosti stečajnih postupaka.
Izvještaj revizije učinka dostupan je na internet stranici Ureda za reiviziju, saopćeno je iz te institucije.