DUBROVNIK/SARAJEVO, 7. decembra (FENA) – U Dubrovniku se održava 20. međunarodni ekonomski forum “Korporativno upravljanje – ESG koncept održivog razvoja’, u organizaciji konsultantske kuće Revicon.
Više od 20 godina konsultantska kuća Revicon organizira ekonomski forum Korporativno upravljanje, vjerujući da kompanije koje ostvaruju više standarde i bolju praksu korporativnog upravljanja imaju i bolje rezultate u svakom smislu. Forum predstavlja važnu platformu za razmjenu ideja najboljih praksi i iskustava u oblasti korporativnog upravljanja.
Korporativno upravljanje daje odgovor na pitanje ko nadzire kompaniju i kako. Značajan broj istraživanja pokazuje da viši nivo korporativnog upravljanja osigurava lakši pristup kapitalu i manje troškove s jedne strane, te poboljšanje finansijskih performansi poslovanja s druge strane. Cilj dvodnevnog Foruma, koji je počeo jučer, je odgovoriti na pitanje: Kako da se priprema za ESG koncept održivog upravljanja?
Forum su prigodnim govorom otvorili generalni direktor Revicona Marin Ivanišević te predsjednik 20. međunarodnog ekonomskog foruma Revicon i bivši predsjednik Makedonije Branko Crvenkovski.
– Imam zadovoljstvo da sam ovdje dugi niz godina. Zahvalan sam vam što zajedno vjerujemo da nam dobre prakse korporativnog upravljanja omogućavaju da budemo spremni za sve izazove kako u današnjem, tako i budućem poslovanju koje ćemo usmjeriti ka većem održivom rastu. Revicon se svojim utjecajem u poslu kojeg radi pokazao pravim regionalnim brendom i na tome im čestitam – rekao je Crvenkovski.
Daniel Blum, šef Jedinice za korporativno upravljanje u Direkciji za finansijske poslove i poduzetništvo koja djeluje u sklopu OECD-a naglasio je da dobro korporativno upravljanje pomaže u izgradnji okruženja povjerenja, transparentnosti i odgovornosti neophodnog za podsticanje dugoročnih ulaganja, finansijske stabilnosti i poslovnog integriteta, čime se podržava snažniji rast i inkluzija društva.
Također, kako je dodao, pomaže kreatorima politika da procijene i poboljšaju pravne, regulatorne i institucionalne okvire za ovaj vid upravljanja, osiguravajući pravičan tretman dioničara i ključnih vlasničkih funkcija.
– Tri su strateška cilja kojima se Principi rukovode. Prvi je promoviranje pristupa finansiranju, inovacijama i preduzetništvu, drugi je obezbjeđivanje okvira za zaštitu investirora, dok je treći podrška održivosti i otpornosti korporativnog sektora. Svaki od njih su međusobno povezani – rekao je, između ostaloga, Blum.
Na panel diskusiji o temi „Jačanje otpornosti gospodarstva“, Jelena Misita, direktorica konsultantske kuće Revicon, kazala je da je bosanskohercegovačka privreda pokazala da ima snagu i kompetencije iznijeti se sa izazovima globalne krize i adaptirati se na kompletno okruženje. Međutim, ide nam jedan novi period koji je već nekako otpočeo, a to je neophodnost transformacije načina poslovanja u skladu sa ESG standardima.
– ESG je budućnost poslovanja, međutim da bismo bili spremni odgovoriti na izazove kako bi naše kompanije mogle da učestvuju na tržištu EU, neophodno je da se započnu pripreme. Za početak, jedan od ‘recepata’ jeste da se educiramo u tom pravcu. Dakle, edukacija je jedan preduslov da bismo stekli neophodne kompetencije i vještine kako bismo bili u prilici da odgovorimo na sve te izazove.
Danas smo na Forumu razgovarali o neophodnosti jačanja kompetencija i vještina upravljačkih struktura različitih privrednih subjekata. I polako u BiH primjećujemo jednu dobru praksu, a to je da je tema ESG sve više na dnevnim redovima kako velikih tako i srednjih preduzeća, sve više se razgovara o tome i sve se više vremena posvećuje navedenoj temi jer postajemo apsolutno svjesni da je neophodna transformacija načina dosadašnjeg poslovanja – istaknula je Misita.
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Veljko Trivun govorio je o odgovornosti sekretara privrednih društava i o njihovo ulozi koja je od velikog značaja.
– Lista odgovornosti sekretara privrednih društava je jako duga, a njihova uloga je od velikog značaja. Funkcija sekretara društva u korporativnom pravu Federacije BiH donekle je zanemarena, ali je obavezna za sva dionička društva. Zakon o javnim preduzećima Federacije BiH uopšte ne predviđa funkciju sekretara dioničkog društva, što ne isključuje da se ova funkcija ne može uvesti putem statuta.
Strateški, ova funkcija ima značajan utjecaj na sve operacije upravljanja unutar privrednog društva, kao i izvan njega, a podrazumijeva vještine u brojnim disciplinama – korporativno pravo, krivično pravo, porezno pravo, radno pravo, finansije, vrijednosni papiri, upravljanje, strategija i menadžment, revizija poslovanja, sudska i korporativna praksa, itd…
U Federaciji BiH imenovanje sekretara društva je obavezno za sva dionička društva, dok u Republici Srpskoj nema te zakonske obaveze, tj. njihovo imenovanje je fakultativno – rekao je prof. Trivun.
Goran Miraščić iz Sarajevo School of Science and Technology osvrnuo se na povećanje stepena konkurentnosti privrede i unapređenje poslovnog ambijenta koje predstavlja jednu od imperativnih mjera za održiv i ubrzan ekonomski rast.
– Kao i većina drugih zemalja, Bosna i Hercegovina se susreće sa izazovnim vremenima. Bez obzira na globalne šokove, realni rast ekonomije u BiH je na kraju 2022. godine iznosio 3,9%, što je znatno iznad projekcija. Međutim, prosječna godišnja inflacija na nivou BiH iznosila je visokih 14% i uslijed niza poduzetih mjera od strane vodećih globalnih monetarnih autoriteta, došlo je do smanjenja inflatornih pritisaka.
Trenutne visoke stope inflacije uzrokovane su nizom dešavanja, kao što su rat u Ukrajini, energetska kriza, poremećaji u lancima snabdijevanja, te stimulativne mjere „upumpavanja“ novca poduzete od strane država tokom oporavka od pandemije. Mišljenja sam da će trenutna dešavanja u Gazi također negativno uticati na ekonomske tokove. Ono što je zabrinjavajuće za BiH, ali i za cijelu EU, je stanje ekonomije SR Njemačke, koja za ovu godinu projicira pad realnog bruto domaćeg proizvoda od 0,3%. Što znači da je SR Njemačka ‘po definiciji’, već u recesiji – kazao je Miraščić.
Dodao je da bi bi eventualno povećanje kamatnih stopa u BiH imalo negativne reperkusije, što bi za rezultat imalo povećanje udjela neprihodonosnih kredita i smanjenje kreditne aktivnosti, što bi, kako kaže, naravno, dovelo do dodatnog usporavanja ekonomskog rasta.
Bosna i Hercegovina je, dodaje, na putu da ovu godinu završi sa rastom realnog BDP-a od 2 do 2,2%.
– Naravno, to nije ništa spektakularno, međutim, ono što nam preostaje u ovom periodu dok se ekonomije ponovno ne pokrenu je stvoriti pretpostavke da kada dođe vrijeme za pokretanje ovih ekonomija naših najvećih trgovinskih partnera, imamo uslovno rečenu odskočnu dasku da možemo što prije ubrzati rast.
Ono što je još uvijek pozitivno je kretanje prihoda od direktnih poreza, gdje se bilježi i više nego značajan rast. Naravno, to je rezultat, u manjoj mjeri, rasta broja zaposlenih, a u većoj mjeri vještačkog rasta plaća.
Uslijed globalnih poremećaja u lancima snabdijevanja, Bosna i Hercegovina se pojavila kao pouzdana alternativa, što je umnogome doprinijelo rekordnom rastu izvoza – rekao je Miraščić.
Mjere i aktivnosti koje treba poduzeti u narednom periodu, smatra Miraščić, moraju biti usmjerene na održavanje ekonomskog rasta, ali i stvaranje pretpostavki za ubrzan rast, kada se za to steknu uslovi. S obzirom na još uvijek visoku stopu inflacije, neophodno je donositi mjere usmjerene na očuvanje životnog standarda građana, uz poseban fokus na ugroženim kategorijama.
Nadalje, jačanje poljoprivredne proizvodnje, posebno u segmentu proizvodnje osnovnih prehrambenih proizvoda je od krucijalnog značaja. Energetska tranzicija s ciljem očuvanja životne sredine kroz popravljanje odnosa u korist „čiste energije“, jačanja investicijskog ciklusa, ali i ublažavanja negativnih efekata tzv. karbonske takse je prioritet na kojem treba užurbano raditi. Po Miraščićevim riječima, ubrzana digitalna transformacija je nešto što ide paralelno uz sve dosad navedeno, s tim da se taj proces mora još više ubrzati.
